U Hrvatskoj se Božić obilježava na više načina, a neki od tradicionalnih običaja su:
Sijanje pšenice. Pšenica se sije na Sv. Barbaru (4. 12), a najkasnije na Svetu Luciju (13.12.)Pokraj pšenice stavljala jedna ili dvije jabuke i dvije do tri svijeće. Božićno žito čuva se do Sveta tri kralja.
Darivanje poklona. Djevojke i mladi dali su jedni drugima božićne darove, kao znak ljubavi, uključujući i njihove bračne namjere (jabuka).
Darivanje vode zabilježena je i u nekoliko regija. Ovo je stari običaj gdje se daruje voda bacanjem jabuke ili žita u nju.
Paljenje panja badnjaka: Unošenje badnjaka u kuću je običaj koji je dugo vremena bio prisutan u mnogim selima i mjestima Dalmatinske zagore. To je simbol Božića i radosti koja dolazi s njim. Badnjak se smatra zaštitnikom kuće i obitelji i njegovo paljenje se smatra blagoslovom za cijelu kuću i sve njene stanovnike. Danas je taj običaj još uvijek živ i slavi se u mnogim hrvatskim selima i mjestima. Deblo stabla na logorskoj vatri na Badnjak, obično u kaminu, hranilo se hranom i vinom. Nije mu bilo dopušteno prerano izgorjeti, jer se smatralo strašnom nesrećom. Voćke, vrtovi i polja bili su posuti pepelom koji je ostao od gorućeg panja kako bi ih zaštitili od štetnika. Božićni panj je stara (Indo) europska tradicija.
Kolenda. Nakon Božića skupine pristaša obišle su kuće, pjevale posebne pjesme i zauzvrat dobile darove (→ koleda; kalendar; Betlehemari). Božićni čestitari, obično od mlađi muškarci, koji ulazi u kuću ujutro na Božić. Vjeruje se da on donosi blagostanje i prosperitet nadolazećoj godini. Također se vjerovalo da bi ženska čestitarka donijela lošu sreću. Nakon blagoslova, ljudi obično idu od kuće do kuće i krste badnjake u susjedstvu. To je prigoda da se druže sa svojim susjedima, čak i onima s kojima nisu u dobrim odnosima. Također se služe razna jela i pića, poput suhih smokava, fritula, uštipaka i domaćeg vina. Hrvatska božićna pjesma "Narodi nam se kralj nebeski" sa stihom "Na tom mladom letu veselimo se" upućuje na Božić kao prvi dan nove godine. Crkva je tek 1691. prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu.
Unošenje slame u kuću je još jedan hrvatski božićni običaj. U prostore se unosi slamnata podloga koja simbolizira skromnost i jednostavnost rođenja Isusa u betlehemskoj štalici.
Biranje kralja ili kneza. Običaj je bio da se izbor obavi tako da se okupi skupina mladih ljudi, a jedan od njih bira kralja. Kralj bi obavio svoje dužnosti, slijedio ceremonijal te bio prisutan na svim običajima. Zatim bi se nastavio slavlje koje bi trajalo do Sveta tri kralja. Kraljevanje je obilježilo neke tradicionalne običaje koji su se i danas održali u ovim dijelovima Hrvatske. Tako je kralj nosio krunu, a ostali učesnici obično bi nosili vrpce i šarene ogrtače. Kralj bi također obučen u šarene ogrtače, a osim toga, bio je obučen u kostim koji je podrazumijevao crvenu.
Kinč, kinjč je ukras kao vijenac od crnogoričnog granja s drugim ukrasima obješen za Božić o strop sobe. Obično je bio vrlo luksuzan i izrađen je od crnogoričnih grana. Bili su postavljeni i ukrašeni u zajedničkoj sobi ili svetim kutom (kutom sobe sa slikama svetaca i drugih predmeta bogoslužja). Obilato je ukrašena zlatnim jabukama i orašastim plodovima, raznim ukrasima od obojenog papira, slame i sličnih materijala dostupnih, svilenih bombona itd. Stoga možemo zaključiti da je Kinch komad božićnog ukrasa koji je bio pričvršćen na strop, a danas smo ga zamijenili božićnim drvcem.
Nema kuće u kojoj se na Badnjak nije kitila zelena grana jelke ili bora. Osim grane bora u selima oko Zagreba bilo je božićnih zelenih ukrasa od imele ili bršljana, obično obješenih o gredu iznad stola; svi su nosili naziv kinč. … Interesantno je spomenuti da smo na relativno malom prostoru mogli naći nekoliko tipova božićnog ukrasa. (prema Rihtman Auguštin, 1992: 69, 71)
Postavljanje jaslica.
Svijeće su sastavni dio tradicionalnog božićnog rituala od Adventa do ponoći. U kući je svijeća držana na zimzelenoj grani ili na božićnom drvcu. Obično su napravljene tri svijeće. Svijeće su se često ugasile komadom kruha umočenim u vino ili žlicom vina.
Božićne tradicije uključuju postavljanje slame i pripremu božićnog stola, pripremu posebnog kruha (Božićno pecivo), paljenje božićnog panja, izgovaranje čestitki i ritualnih blagoslov doma te posjet božićnih čestitara. Neke od mnogih i raznolikih božićnih tradicija Hrvata vezane su uz kult predaka: stavljanje svijeća na stol na Badnjak, posna nemasna jela (grah, riba, kaša, orašasti plodovi i med), širenje slame i paljenje panja na Badnjak.
Obitelj je većinu vremena ostala zajedno na Badnjak. Međutim, djeca su često pobjegla iz kuće i pucala (kako bi otjerali sile zla). Nakon ponoćne mise svi su požurili odnijeti blago kući jer se vjerovalo da mu je tada dana moć govora.
