Božićni stol uvijek je bogat hranom jer predstavlja obilje koje dolazi sljedeće godine, pa se pored uobičajenih mlinaca s puricom na blagdanskom stolu često nađe i krumpir i francuska salata. Tradicionalne božićne slastice sastoje se od suhih kolača, makovnjača te neizostavne orehnjače.
Postoji razlog zašto Božić slavimo s pticom/puricom.
Ptica hoda po dvorištu i baca prašinu za sobom. S druge strane svinja koristi njušku kako bi se provukla kroz zemlju uvijek okrenuta prema naprijed. Metafora iza ovoga?
Što se jede za Božić u Hrvatskoj?
Ostavite staru godinu i sve loše iza sebe te veselite se onome što vas čeka u novoj godini.
Božić je u Hrvatskoj vrijeme obiteljskih okupljanja i bogatih tradicionalnih jelovnika. Ovisno o regiji i obiteljskim preferencijama, jelovnik može varirati, ali neka tradicionalna jela su česta na božićnom stolu:
- Pečena purica ili pečena puretina: Glavno jelo Božićnog ručka često je pečena purica ili puretina, poslužena s raznim prilozima.
- Pecivo od bakalara: Bakalar je tradicionalno riblje jelo koje se često poslužuje na Božić, obično u obliku peciva, često posluženog s krumpirom.
- Razne vrste ribe: U dijelovima Hrvatske blizu mora, često se poslužuje razna riba, poput brancina, orade ili škarpine.
- Sarma: Sarma, nadjeveno kiselo zelje s mljevenim mesom, rižom i začinima, također je često prisutna na božićnom stolu.
- Kuhano crveno vino s začinima: Popularno piće tijekom hladnih zimskih mjeseci, kuhano crveno vino s raznim začinima poput cimeta i klinčića često se poslužuje kao napitak tijekom božićnih obroka.
- Razna kolači i slastice: Na božićnom stolu često se nalaze razni tradicionalni kolači i slastice poput kolača od meda, fritula, kolača od oraha i makovnjača.
- Pita od jabuka: Osim tradicionalnih kolača, pita od jabuka često je prisutna na božićnom stolu kao desert.
Ovi su samo neki od primjera jela koja se tradicionalno poslužuju tijekom Božića u Hrvatskoj. Svaka obitelj može imati svoje posebne recepte i tradicije koje dodaju poseban dodir njihovom božićnom jelovniku.
Primjeri božićnih jela iz različitih regija uključuju:
- Slavonija: Badnji dan obilježava se posnim jelima, ribom, te pečenom svinjetinom ili piletinom. Tradicionalni slavonski kolači su orahnjača i makovnjača.
- Središnja Hrvatska: Međimurci će peći patku, guske i purice.
- Zagreb: Na blagdanskom stolu u Zagrebu često se nalazi različita riba, purica s mlincima, štrukli i orehnjača..
- Istra i Kvarner: Istrijani će se počastiti bakalarom, ribljom juhom, paštom...
- Lika: Lika nudi janjetinu s polama i sarmu kao tradicionalna božićna jela.
- Dalmacija: Dalmatinci će konzumirati bakalar na Badnjak, a za Božić će se jesti tuka (purica), pašticada i kolači od suhog voća.
Pitali smo žene iz Facebook grupe "Božićna bajka" što se jede za Božić?
Evo par odgovora:
Ines Šafar Ex Poljak (Zagreb) piše:
Za Badnjak je bakalar i crveni radical, a za Bozic domaca juha sa domacim rezancima, domaci mlinci, pecena purica, cikla salata i naravno kolaci...
U Zagrebu je obicaj da se za Bozic jede ono sto kljuca, a za novu sto ruje... Božić se jede purica s mlincima jer ” sve loše ostavlja iza sebe”, na samu Novu godinu jede se odojak jer svinja ruje njuškom naprijed. Smatralo se da će tako godina biti bolja od prošle. tako da na staru godinu pecem odojak, francuska salata, domaci kruh, leća salata, grah salata....
Katarina B. (Senj) piše:
Za Badnjak bakalar il mrkac (hobotnica) na salatu. Za Bozic domaca juha s knedlama, purica pecena sa krumpirima i/ili mlincima, francuska salata i dodatno neka druga salata (ja ne volin francusku ), za desert sto god se peklo od kolaca i neizostavan panetone! Sarma uvijek osim kad je post.
Mirela Perišić Kasum (okolica Splita) piše:
U Podstrani(okolica Splita) za Badnjak se jede bakalar na brudet i bakalar na bijelo(bianco) i fritule od krumpira, a za Božić najčešće tuka sa ražnja uz salatu i krumpire. I naravno minimalno 5-6 vrsta kolača za Božić.
Nikolina Čanić Jelača (Lika) piše:
Mi u Lici za Badnjak jedemo ribu i krumpir salatu. Na Božić juhu, sarmu, odojak, francusku salatu, domaći kruh... Staru godinu "zatrpavamo" kuhanim kiselim zeljem, mesom i vrućim kuhanim krumpirom. Za Novu godinu opet juha, odojak, francuska. Naravno uz hrpu kolača
Željka Mihajlović (okolica Vinkovca) piše:
U Slavoniji,okolina Vinkovaca za Badnjak fiš,riba,krompir salata, papula,pita s visnjom,jabukom ili bundevom,kokice,pečena bundeva,uveče se ne sklanja sa stola samo se dodaje hrana. Božicnji doručak cicvara,prasece pečenje, hladetina i suvo meso,kisele salate i francuska.Rucak sve po redu supa,kuvano meso i paradajz sos,sarma,pecenje,može i ćuretina, salate,kolači sitni suvi. Prije ručka izlomi se česnica,masna pogača s kovanicom koja simbolizira uspjeh i bogatstvo u narednoj godini.
Tina Martina (Zagreb) piše:
Zagreb: u Sjevernoj Hrvatskoj se za Bozic uvijek jede purica, a Nova Godina odojak.
Kod nas na Badnjak bude pecena riba, krumpir salata ili blitva, hobotnica na salatu, bakalar na bijelo i fritule a za Bozic juha govedina & kokos sa griz noklicama, domaca purica punjena i mlinci, cikla na salatu, francuska salata.
Od kolaca pod obavezno orahnjaca, isleri cokoladni i coko oblatne. Rade se jos i londoneri, dunavski valovi, zarbo pita, rum kuglice itd...torta za Novu Godinu najcesce Reform.
Za Novu Godinu bude odojak, grah salata, opet francuska i kuha se sarma.
Što se jede na Badnjak?
Kod nas blagdansko obilje hrane traje od Božića do Nove godine. U ovom ćemo vremenu kušati neka od naših najboljih jela. Sarma se recimo pravi u najvećem loncu u kući.
Kiseli kupus obožavamo i jesti ćemo ga gotovo svaki dan u raznim kombinacijama. Kao punjene kiflice od kiselog kupusa (sarme), kao pirjani kiseli kupus s dimljenom šunkom (koljenicom)... ili čak običan sirov kao salatu.
Na Staru godinu i Novu godinu poslužit ćemo pečenog odojka. Opet naparaviti ćemo dovoljno za nekoliko dana. To znači da se naše svinjsko pečenje obično jede hladno, s francuskom salatom sa strane.
Čuvajte se ove ‘salate’. Iako se radi samo od povrća (krumpir, mrkva, grašak i kornišoni), ima tonu majoneze. Nije da nas to sprječava da se prepustimo tome.
Božićni deserti
Kada je riječ o božićnim slasticama više dajemo prednost raznovrsnosti nego jednom posebnom božićnom kolaču. Većina obitelji peče više nego što može pojesti. Žene počinju peći sitne keksiće oko tjedan dana prije Božića. Riječ je o 10 pa čak i više vrsta kolačića, biskvita i ostalih sitnica.
Kad započne gozba razmijenimo pladnjeve s prijateljima i susjedima. To je sjajan način da svake godine kušate nešto novo.
Ipak, postoje neke božićne slastice koje su s nama desetljećima. Jedna je rolada od oraha i maka, odnosno orehnjača i makovnjača. Ovo je savršen zimski desert - dizano tijesto, obogaćeno maslacem i orašastim plodovima, te začinjeno koricom limuna ili naranče. Sve što vam je potrebno da prebrodite hladnoću.
Djeci su najdraža anđeoska krila - Tj. kroštule, hrštule ili hruštule. Ovi hrskavi zalogaji se prže i zatim posipaju šećerom u prahu. U tijesto se doda čašica rakije ali kuhanjem alkohol ispari.
Druga dva favorita su polumjeseci od vanilije (vanilin kiflice) i breskvice. Za izradu oba potrebna je vještina i predanost. Sićušni su i ravnomjernog oblika, a izgledom i okusom su fantastični.
Božićna pića
Konačno nijedna gozba nije potpuna bez odličnog pića. Cijeli prosinac uživamo u obilju kuhanog vina. Možete ga nabaviti kod uličnih prodavača, u barovima ili ga napraviti kod kuće.
Sjajna stvar kod domaćeg kuhanog vina je to što možete odabrati svoju omiljenu vrstu vina. A ako se pitate koje je vino najbolje za kuhano vino... pa, odgovor je: vino koje volite piti.
Što je na vašem božićnom jelovniku?
Slični tematski blogovi u nastavku: