Božić se slavi 25. prosinca zato što se taj dan smatra rođendan Isusa Krista, prema kršćanskom učenju. Iako točan datum Isusovog rođenja nije poznat, većina kršćana je odlučila da se ta svečanost obilježava 25. prosinca, koji je već od ranije bio poznat kao dan kada se obilježava rođenje boga Sunca u antičkim religijama.
Papa Julije I. odabrao je datum 350. godine a formaliziran je 529. godine kada je rimski car Justinijan proglasio Božić građanskim praznikom.
Zašto se Božić slavi 25.12.? Datum nije bio slučajan odabir. Mnogi povjesničari vjeruju da se i papi i caru sviđao ovaj datum jer se poklapao s poganskim svetkovinama kojima se slavio zimski solsticij a koji datiraju stoljećima. (Zimski solsticij događa se 21. ili 22. prosinca ovisno o godini.) Kombiniranje Božića s ovim drevnim slavljima omogućilo je crkvi da zadrži tradiciju zimskih praznika dok je stranku ponovno usredotočila na "novu" religiju kršćanstva.
25. prosinca nije dan rođenja Isusa Krista duhovnog vođe i utemeljitelja kršćanstva zbog čijeg rođenja mnogi slave Božić. Biblija ne kaže kada je rođen a nekoliko tragova koje imamo - poput pastira koji čuvaju svoja stada vani - nagovještavaju da je to moglo biti u proljeće.
Odabir datuma blizu najkraćeg dana u godini također je mogao biti simboličan prema drugoj teoriji. Svaki dan nakon toga sunce bi postajalo postupno sjajnije.
Što znači riječ Božić?
Riječ "Božić" potječe iz starog hrvatskog jezika i označava "blagdan". Ta riječ je došla do nas preko srednjovjekovne latinske riječi "natalis domini", koja znači "rođendan gospodnji", a koja se odnosila na rođendan Isusa Krista. Dan Božića se u hrvatskom jeziku obično naziva i "badnjak", što označava "posljednji dan" ili "prvi dan nove godine".
Veliki korak u rebrendiranju starog praznika bilo je davanje novog vjerskog imena. Zapravo riječ Božić dolazi od "Cristes maesse" staroengleskog za "Kristovu misu" što se odnosi na katoličku tradiciju održavanja posebne misne ceremonije u čast Isusa.
Podrijetlo Božića: Kako je započeo Božić?
Božić je kršćanska blagdan koja se obilježava kao dan rođenja Isusa Krista. Prema kršćanskom učenju, Isus je bio sin Božji koji je došao na Zemlju da spasi ljude od grijeha i donese im vječni život. Iako točan datum Isusovog rođenja nije poznat, većina kršćana je odlučila da se ta svečanost obilježava 25. prosinca, koji je već od ranije bio poznat kao dan kada se obilježava rođenje boga Sunca u antičkim religijama.
Danas je Božić i vjerski i kulturni praznik usredotočen na rođenje Isusa i slavi se u cijelom svijetu. Proslave sredinom zime obično oko zimskog solsticija bile su sastavni dio mnogih različitih kultura. Nakon Isusove smrti ranokršćanska slavlja uglavnom su bila usredotočena na njegovo raspeće i uskrsnuće pa je Uskrs bio izvorni veliki kršćanski blagdan.
Međutim oko tri stoljeća kasnije kada je kršćanska crkva postala puno veća i utjecajnija vjerski i politički vođe željeli su način da kršćanske blagdane učine popularnijima a da pritom dopuste tradicionalna slavlja u kojima su ljudi već uživali.
Kako se kršćanstvo širilo svijetom tako su se širili i kršćanski praznici uključujući Božić. Odatle se počeo slaviti na razne načine jer su ga različite kulture prilagođavale svojim specifičnim potrebama.
Božić je svetkovina koja je ispunjena užitkom, vedrinom i štovanjem u životu ljudi. Tom prigodom ljudi idu u crkvu, pjevaju pjesme, sudjeluju u različitim vjerskim obredima, razmjenjuju darove, uljepšavaju svoje domove božikovinom, imelom, lampicama, cvijećem i božićnim drvcima te održavaju obiteljska druženja. Na Badnjak se u crkvama diljem svijeta održavaju večernje službe. U ponoć se u mnogim crkvama obavljaju izvanredne službe paljenja svijeća.
Ljudi pripremaju nekoliko kolača i gozbi, izražavaju svoju radost i veselje pjevanjem božićnih pjesama tj. pjesama i pozdravljaju Gospodina. Mališani ili djeca nekada su ovaj praznik slavili s radošću i uzbuđenjem zbog darova koje su im darivali roditelji, prijatelji i članovi obitelji.