Stiže nam Božić!
Ovih blagdana pretvorite dom u toplo mjesto prepuno ljubavi i božićnog duha!
U katoličkoj tradiciji božićno vrijeme ne predstavlja obični blagdan već radosno i sveto razdoblje u kojem se slavi utjelovljenje Boga - rođenje Isusa Krista.
25. prosinca se uz Uskrs smatra jednim od najvažnijih dana katoličke crkvene godine, a božićno je razdoblje obilježeno velikom blagdanskom radošću, darivanjem te raznim stoljećima starim duhovnim i kulturnim običajima.
Katolička Božićna tradicija povijest
Povijest proslave Božića počinje u Rimskom Carstvu, u vrijeme prvog kršćanskog cara Konstantina I. Velikog ( 4. stoljeće ).
Datum 25. prosinca je prihvaćen kao datum rođenja Krista jer se u pretkršćanskom Rimu tada slavio zimski solsticij odnosno “rođenje sunca”. Taj je datum također točno 9. mjeseci od 25. ožujka koji je tada bio dan početka proljeća, a smatrao se i datumom Isusova začeća, te godišnjicom stvaranja svijeta.
Osim na sam datum, poganski običaji su utjecali i na jedan od najprepoznatljivijih božićnih simbola - božićno drvce, koje ima korijene u proslavi zimskog solsticija među pretkršćanskim europskim kulturama. Danas je ono simbol života i Isusovog svjetla u tami.
Darivanje darova običaj je inspiriran pričom o tri mudraca koji su donijeli darove novorođenom Isusu te je najvjerojatnije prisutan već od uvođenja Božića kao blagdana.
Božićne dekoracije i adventski vijenac popularizirani su u 18. i 19. stoljeću. Mnoge klasične blagdanske pjesme poput “Tiha noć” nastale su u istom razdoblju, kao i moderna božićna večera.
Advent: priprema za katolički Božić
Advent je četverotjedno razdoblje pred sam Božić koje ima svrhu duhovne pripreme za Kristov dolazak. Takva priprema uključuje molitvu, ispovijed i odricanje (Božićni post). Također je i poticaj na velikodušnost i pomaganje drugim ljudima.
Simbol adventa je vijenac s četiri svijeće. Prve nedjelje u adventu pali se jedna svijeća, a svake sljedeće pali se dodatna. Na Božić gore sve četiri adventske svijeće.
Katolički Božićni post
Iako to nije službeno propisano od strane Crkve, badnjak je tradicionalno jedan od crkvenih dana u kojima se prakticira post, odnosno suzdržavanje od hrane. To može uključivati preskakanje doručka i večere ili u slučaju strogog posta - konzumaciju isključivo kruha i vode.
U ovom slučaju radi se o "nemrsu", odnosno suzdržavanju od mesa i masnih jela, stoga se na badnjak obično jede riba.
Post i nemrs se u katoličkoj tradiciji smatraju “molitvom tijela” te se preporučuju prakticirati na badnjak kao duhovna priprema za Božić.
U svakom slučaju, Božićni će obroci nakon nje sigurno biti ukusniji!
Sveti Nikola
Iza lika djeda Božićnjaka stoji priča o svecu iz 4. stoljeća - sv. Nikoli.
Nikola je bio biskup na zapadu Rimske Anatolije, a bio je poznat po svojim dobrim djelima i pomaganju ljudima u nevolji.
U njegovoj blizini živio je siromašan otac s 3 kćeri su se bile spremne udati, no nisu imali novaca za miraz. Otac bi stoga bio prisiljen prodati njihovu čast kako bi skupio novac.
Kada je biskup Nikola saznao za njegovu odluku, po noći se iskrao i ubacio im vreću zlatnika kroz prozor. To je ponovio i nakon udaje prve kćeri.
Očekujući i treći put novac, otac je odlučio sačekati dobrotvora kako bi mu javno zahvalio, no Nikola ga je vidio te se popeo na krov i ubacio zlatnike kroz dimnjak. Oni su završili u čarapama koje su se sušile iznad ognjišta.
Iz ove priče proizlazi običaj da na dan sv. Nikole, 6. prosinca, djeca dobivaju poklone koje ujutro nalaze u čarapama ili čizmicama.
Božićni ukrasi i ukrašavanje doma za Božić
Božićni su ukrasi jedan od najvažnijih običaja zato što definiraju sliku modernog Božića, unoseći topli blagdanski duh u naše domove.
Svaki od tih ukrasa ima svoje značenje u katoličkoj božićnoj tradiciji:
- Božićno drvce - Iako izvorno poganski zimski običaj, unošenje drvca u kuću postaje dio kršćanskog božićnog slavlja u 16. stoljeću. Simbolizira vječni život, rođenje i plodnost.
- Božićne kuglice - Najranija drvca kitila su se jabukama te pečenim, jestivim ukrasima. S vremenom jabuke postaju staklene, a kasnije i plastične kugle. Simboliziraju plodove drva života.
- Jaslice - Najraniji božićni prikaz Isusova rođenja sagradio je sv. Franjo Asiški u 13. stoljeću, u pećini. Uključivao je jaslice, živog magarca i govedo te lutku novorođenog djeteta. Prema predaji, lutka je počela plakati kada ju je sv. Franjo primio u ruke, a slama iz pećine postala je ljekovita.
- Svijeće - Božićne svijeće simboliziraju Isusa Krista koji je “Svjetlo u tami”.
- Anđeli - Mnogi su božićni ukrasi u obliku anđela, koji čuvaju dom i obitelj
- Božićne lampice - Izumom struje populariziralo se korištenje lampica umjesto svijeća
- Zvijezda - Zvijezda na vrhu bora predstavlja zvijezdu koja se pojavila iznad Betlehema u vrijeme Isusova rođenja
Božićni obroci
Zajedništvo i dijeljenje hrane važan su aspekt božićne proslave, a nekima je upravo to dio blagdana kojem se najviše raduju.
Na Badnjak, koji je posni dan, obično se izbjegavaju jela od mesa tako da se često pripremaju jela od ribe, lignji i ostalih morskih plodova.
Na sam Božić se ne kuha, već se tradicionalno na Badnjak spremaju božićna jela koja se mogu jesti sljedeća dva dana. Npr. na badnjak se očisti i marinira purica koja se na Božić samo stavi u pećnicu.
Uz pečenje se također spremaju dugotrajni prilozi kao što je francuska salata.
Neizostavan dio božićne gozbe su i deserti kao što su orehnjača i medenjaci.
Za Božić se obično spremanju tamniji kolači (s više čokolade, cimeta i ostalih tamnih začina) dok se svjetliji kolači smatraju uskrsnima.
Polnoćka i pjevanje Katoličkih Božićnih pjesama
Polnoćka u katoličkoj liturgiji je misa koja se održava usred noći na Badnjak kako bi se proslavio dolazak Božića. Dio je tradicije koja datira još iz vremena pape Grgura I. Velikoga (590.–604.) i obuhvaća tri mise koje se slave na Božić, pri čemu je prva od njih zakazana za ponoć.
Iako nije obavezna, polnoćka je najpopularnija božićna misa zbog svog jedinstvenog sadržaja i uvoda u božićno slavlje.
Božićno je misno slavlje nepotpuno bez tradicionalnih božićnih pjesama kojima se slavi Isusovo rođenje.
Neke od najomiljenijih uključuju:
- Radujte se narodi,
- Svim na Zemlji,
- Kyrie Eleison,
- Veselje ti navješćujem,
- Oj, pastiri
Božićni pokloni i dobročinstvo
Svi se veselimo božićnim poklonima, a darivanje obitelji i prijatelja nam također donosi radost. Najljepše je vidjeti reakcije najmlađih članova obitelji kad na božićno jutro nađu omotane poklone ispod drvca.
Blagdansko darivanje vuče korijene iz biblijskih vremena: Tri su kralja stigla s istoka kako bi svjedočili rođenju Spasitelja te su donijeli darove: zlato, tamjan i smirnu (plemenita mast).
Darovi se za Božić poklanjaju od početka njegovog slavlja u 4. stoljeću, što se također poklapa s vremenom kada je živio sv. Nikola.
Osim obitelji, u blagdansko je vrijeme lijepo obratiti pažnju na one kojima je pomoć najpotrebnija. Vjernici u vrijeme adventa često volontiraju i sudjeluju u dobrotvornim akcijama kao dio duhovne pripreme za Božić.
Katolički Božićni duh ulice i javna slavlja
Osim u domove, blagdanski duh svake božićne sezone dolazi i na gradske ulice. Od ukrasa i lampica do adventskih štandova s kuhanim vinom - to je vrijeme kada hladne zimske dane ispunjava blagdanska toplina.
Gradske i mjesne trgove obično ukrašavaju javna drvca, dok se ulice sjaje zbog mnoštva lampica na domovima i javnoj rasvjeti.
Osim ukrasa, obavezna su i adventska događanja koja daju život ledom pokrivenim gradovima. Ona uključuju razne kreativne radionice, ponudu sezonskih uličnih delicija, otvaranje klizališta, glazbene programe i druge zimske čarolije koje stvaraju jedinstvenu blagdansku atmosferu.
Katoličke Božićne tradicije širom Hrvatske
Sijanje pšenice - božićna pšenica se obično sije na dan Svete Barbare (4. 12.) i najkasnije do Svete Lucije (13.12.). Pored pšenice se nekad stavlja jedna ili dvije jabuke, te dvije do tri svijeće.
Božićno se žito čuva sve do Sveta tri kralja. Gustoća i kvaliteta pšenice prema tradiciji mogu predvidjeti sreću u nadolazećoj godini.
Božićni pokloni - momci i djevojke su si kao znak ljubavi međusobno darivali jabuke (na sjeverozapadu Hrvatske) i vijence od suhog voća i oraha (u Slavoniji). U Dalmaciji i panonskim predjelima daruje se voda tako da se u ukrašeni zdenac bacaju jabuke ili novac.
Paljenje Badnjaka - deblo stabla (Badnjak) se pali na logorskoj vatri ili u kaminu, a vatra se hrani hranom i vinom. Badnjak se smatra zaštitnikom kućanstva i obitelji je njegovo paljenje vrsta blagoslova kuće. Ta tradicija ima pretkršćanske korijene, a još postoji u ruralnih krajevima Hrvatske.
Kolenda - U primorskim krajevima skupine mladića obilaze kuće i pjevaju posebne koledarske pjesme te su nagrađeni hranom (suho voće, fritule, uštipci) i domaćim vinom. Često su uključeni i instrumenti poput harmonike, gitare i mandoline.
Unošenje slame - U kuću se unosi i po podu prostire slama kao simbol Isusovog skromnog rođenja.
Kinč - bogato ukrašen vijenac od crnogoričnog granja koji se objesio na strop sobe. Danas je većinom zamijenjen božićnim drvcem
Nevina dječica (Šibarjevo) - Dan nevine dječice održava se 28. prosinca kada se ljudi prisjećaju djece koju je kralj Herod dao ubiti bojeći se da će ga Isus (nazivan kraljem kraljeva) zamijeniti na prijestolju.
Na taj dan ljudi šibama napadnu nespremne susjede i tako nastane borba šibama. U nekim krajevima roditelji lagano šibaju djecu te ih zatim daju slatkiše.
Božićne priče
Božićne priče su često povezane s toplinom, obitelji, darivanjem i duhovnim vrijednostima.
Evo nekoliko popularnih božićnih priča:
"Božićna priča" (A Christmas Carol) - Charles Dickens
Ova priča istražuje transformaciju Ebenezera Scroogea iz sebičnog starca u darežljivog čovjeka. Poruka je u tome da ljubaznost i darivanje drugima donose sreću i ispunjenje, te da je nikada nije kasno promijeniti se na bolje.
"Djevojčica sa šibicama" - Hans Christian Andersen
Ova dirljiva priča prati siromašnu djevojku koja pokušava prodati šibice u hladnoj zimskoj noći. Doživjela je niz srceparajućih iskustava, ali je na kraju pronašla utjehu.
"Kako je Grinch ukrao Božić!" - dr. Seuss
U ovoj klasičnoj priči, Grinch, mrzovoljno stvorenje, pokušava ukrasti Božić od Whos-a iz Whovillea. Međutim, on uči da je Božić više od samih darova i ukrasa te doživi duhovnu transformaciju.
Pročitajte pismo koje nam je Grinch uputio klikom ovdje ili sliku ispod.
Katolička Božićna radost za djecu
Božićno je vrijeme posebno značajno za naše najmlađe. Svake se godine raduju poklonima, šarenilu ukrasa i zabavnim aktivnostima u sklopu blagdanskog veselja.
Neke od božićnih aktivnosti kojima možete razveseliti vaše dijete uključuju:
- ukrašavanje bora,
- gledanje božićnih filmova,
- čitanje božićnih priča,
- pripremu božićnih kolačića,
- odlazak na sanjkanje ili klizanje,
- otvaranje adventskog kalendara,
- pjevanje božićnih pjesama.
Katolička Božićna tradicija u suvremenom kontekstu
Dolaskom modernih vremena tradicionalni katolički Božić susreo se s brojnim novim izazovima koji su utjecali na njegov sadašnji oblik.
Vjerojatno najveća promjena su njegova komercijalizacija i utjecaj materijalizma. Stari lokalni običaji polako odumiru te su zamijenjeni onakvom slikom Božića kakvu vidimo u filmovima i na reklamama.
Sve se više gleda ona materijalna strana Božića koja uključuje ukrase, darove i gozbu. Iako su i ti dijelovi blagdanske proslave bitni, ne smijemo zaboraviti da zašto oni uopće postoje - da nas zbliže s obitelji i šire jedinstveni blagdanski duh.
Zaključak
Božić je poseban blagdan prepun ljubavi i duhovnih vrijednosti koji slavimo s obitelji. Katolička božićna tradicija ima duboke korijene i bogatu povijest, obogaćena različitim običajima, simbolima i pričama koje nas podsjećaju na važnost zajedništva, darežljivosti i duhovnosti.
Unatoč izazovima modernog društva, Božić ostaje vrijeme kada se fokusiramo na temeljne vrijednosti koje ga čine posebnim. Ovo je vrijeme kada obitelji dolaze zajedno, kada dijelimo darove i osjećamo toplinu blagdanskog duha.
U suvremenom kontekstu, važno je zadržati te vrijednosti i prilagoditi tradiciju novim načinima života. Božić nas podsjeća na važnost ljubaznosti prema drugima, pružanja pomoći onima u potrebi i razmišljanju o duhovnim aspektima naših života.
U konačnici, neovisno o tome kako slavimo Božić i koji su naši običaji, važno je osjećati radost i ljubav ovog posebnog blagdana te širiti pozitivne osjećaje među ljudima koje volimo i širom svijeta.
Najčešća pitanja o katoličkom Božiću
Kako katolici pripremaju adventski vijenac?
Adventski vijenac sastoji se od 4 svijeće, a svake nedjelje do Božića se pali nova što simbolizira pripremu za Božić.
Koja je svrha božićnog posta?
U vrijeme božićnog posta katolici se odriču određenih vrsta hrane i pića kako bi se duhovno pripremili za Božić i prisjetili asketskog dijela kršćanske vjere.
Kako se obilježava dan Svetog Nikole?
Obilježava se 6. prosinca te se na taj dan tradicionalno poklanjaju darovi, osobito djeci i siromašnima čiji je zaštitnik Sveti Nikola.
Zašto je polnoćka bitna u katoličkoj proslavi Božića?
Polnoćka predstavlja doček Isusova rođenja i službeni početak Božića. Označava svjetlo koje dolazi usred tame.
Kakvu simboliku imaju božićni ukrasi?
Tradicionalni božićni ukrasi (drvce, kuglice, zvijezda, zelenilo, svijeća…) simboliziraju svjetlo, nadu, vječni život i plodnost/rođenje.